< idi nazad

Da li je Bitcoin alternativna valuta?

bitcoin

Kada sam prvi put čuo za bitcoin, reakcija je bila slična ovoj :“Blah, još jedan scam„. Pažnju mi je ipak privukao drug koji je podigao novac (da, onaj opipljiv) a potom sam krenuo sa iščitavanjem foruma, blogova itd., naišavši na neverovatna iskustva, kako pozitivna tako i negativna.

Možda podseća, ali Bitcoin nije nikakva apstrakcija, magla i tome slično. Razmena virtuelnih novčića se dešava u realnom vremenu, kao i stvaranje („kopanje“ istih).

Ono što je problematično, i što verovatno interesuje sve one koji nisu dovoljno upoznati sa Bitcoin-om jeste:

  • Realna upotrebna vrednost coina (virtuelnih novčića)
  • Stabilnost valute (fluktuacija)
  • Trajnost/održivost (što je svakako povezano sa prethodnim stavkama)

Da vidimo o čemu se zapravo radi…

Koncept je, kao što rekoh u samom uvodu, zaista privlačan. I to ne zbog magle već realnih benefita. U čemu je suština – Zamisao BitCoina je da bude potpuno decentralizovana valuta, i to ne bilo kakva već elektronska/digitalna, što joj kao takvoj daje izvesne prednosti, a istovremeno i mane.

Novčiće može stvarati svako; koliko hoće, kad hoće. Potrebno je imati dobar hardware (sa akcentom na grafiku) i može se krenuti sa „kopanjem“. Širom globalne mreže ljudi kopaju ko ludi pomoću besplatne aplikacije Bitcoin Minner.

Činjenica koja ide u prilog širenju mreže jeste da se transakcija tj. trgovina novčićima obavlja online, direktno između dve osobe, bez posrednika, što u prevodu znači bez poreza, taksi, ugrađivanja, provizija i svega ostalog sa čime se novac suočava svakodnevno.

coins

Kvaka

Mnogi se pitaju gde se krije problem? Šta ili ko garantuje da BC neće propasti za godinu dana? Prilog tome jeste i činjenica da je tvorac Bitcoina anoniman, predstavlja se pod imenom Satoshi Nakamoto, što je zapravo nick.

Znate onu belosvetsku:“Niko nije jači od države“ – Lično mislim da je to najveći neprijatelj Bitcoina. Države, banke i ostali svetski moćnici kojima nezavisna valuta jednostavno ne odgovara. Novčićima (coinima) je i danas moguće kupiti robu, usluge i na kraju krajeva, unovčiti ih. Možda se zaboravlja, ali na svaku zaradu čovek mora platiti ceh tj. porez (državi), proviziju (bankama) itd, itd.
To je već dovoljna kritična masa moćnih neistomišljenika gde se valja zapitati:“A koliko će zapravo trajati bitcoin manija, rast vrednosti?„.

Od skora je krenula sa radom i domaća Bitcoin zajednica – Bitcoin.rs. Ukoliko je ovaj tekst probudio zlatnu groznicu u vama, eto prilike da razmenite znanja i iskustva sa istomišljenicima, neumoljivim domaćim kopačima. 🙂

Budućnost

Plasiranje negativnih tekstova o nesigurnosti, krađi (prevarama, ukradenim BC nalozima) može lako dovesti do strmoglavog pada vrednosti i kraha Bitcoin priče.

Međutim, isto tako, širenje i rast isključivo zavise od podrške ljudi širom sveta i popularizacije BC koncepta. Osim gore pomenutih, zaista nema nikakvih prepreka da vrednost virtuelnih novčića u budućnosti nastavi sa rastom.

Šta vi mislite, ima li Bitcoin realne šanse da ugrozi neke od današnjih vaulta? Do kada će trajati rast vrednosti virtuelnih novčića? Da li je ovo samo još jedan economic bubble?

 

 

Dodaj komentar

Komentari (3)

  1. Marko subota - 09/07/2011 Odgovori

    A čime je ograničen rast takvog novca, pri tom ne misleći samo na bitcoin nego na sve ekvivalente koji se mogu pojaviti? Da li je to izdavanje „novca“ bez pokrića?

    Vrednost valuta u suštini zavisi od pokrića bilo to zlato ili dug. Tu je i odgovor na pitanje šta garantuje da neka valuta neće propasti. Kod bitcoina i ekvivalenata je to – ništa.

  2. Boris subota - 09/07/2011 Odgovori

    Pa ni kod drugih valuta u sustini ti nemas garanciju da nece propasti.

    npr. dinar 90tih.

  3. Johnny ponedeljak - 11/07/2011 Odgovori

    Koliko sam ja shvatio, ekvivalent je uložen rad.
    Koliko shvatam, za uložen ljudski ili mašinski rad, generiše se bitkoin.
    Kojim se kasnije plaća tuđ rad za nešto drugo.

    A s obzirom da rada ima i da će ga uvek biti..
    ..i da je mnogo lakše ponuditi nešto u razmenu za rad nego sam raditi (robu, novac), onda to sa akumulacijom i profitom, postaje i mera robe i razmene robe.

    Znači do valute se dolazi radom ili nuđenjem robe ili novca tako da funkcioniše što se tiče pravljenja i profita i trgovine kao bilo koja druga valuta.

    Jesam u pravu? ja sam to tako shvatio ovlaš pogledavši a vi slobodno ispravite i dodajte svoje zapažanje.

Dodaj komentar